“Igra nas izdiže iznad svakodnevnoga!” / J. Huizinga, Homo ludens
Nakon svih stresnih i kriznih situacija u kojima smo se našli i još se uvijek nalazimo, možda se čini pomalo bespredmetno uopće govoriti o kreativnosti. Kad se bavimo osnovnim stvarima, prikupljanjem pomoći i osiguravanjem osnovnoga, svakako da nam se sam pojam kreativnosti čini jako dalekim… No, ako pogledamo dublje, vidjet ćemo da nas kreativnost može izdići iznad svakodnevice i dati nam osjećaj dubljeg smisla i vizije te umnogomu pomoći u psihološkom smislu.
Kada govorimo o samom pojmu kreativnosti, često nam padaju na pamet razni vidovi i forme umjetnosti. Svakako da je umjetnost i umjetnički izričaj duboko vezan uz pojam kreativnosti. No, kreativnost je u svojoj definiciji, način gledanja na stvari, drukčiji način gledanja na stvari. Blizak je pojmu inovativnosti, a koji je opet definiran kao traženje novih rješenja problema te novih načina kako raditi stvari i traženja novih puteva.
Samim time, vidimo da u ovim situacijama, kad nam je puno toga onemogućeno radi pandemije i potresa, traženje novih načina može donijeti osvježenje u naše viđenje stvari. Uvijek možemo odabrati hoćemo li gledati što sada sve MOŽEMO, a ne samo ono što NE MOŽEMO. Možemo odabrati pogledati ono što IMAMO, a ne ono što NEMAMO.
Možemo tražiti nova rješenja u načinima komunikacije i socijalizacije. Možemo se vratiti nekim davno zaboravljenim formama, poput pisanja pisama. Možemo odabrati da više pažnje poklonimo svojim zaposlenicima, prijateljima i bližnjima. Možemo se više i uživljenije igrati sa svojom djecom. Možemo izbaciti brojne suvišne svari iz svog života koje nam gutaju energiju. A kako se puno i dugo bavim izvedbenim umjetnostima, podijelila bih s vama i ono što izvedbene umjetnosti nude kao mogućnost u rješavanju stresa i gledanju iznad realne situacije.
Ako želimo doći od točke A do točke B, moramo namjestiti kurs puno sjevernije od svoga cilja. Ionako će nas vjetrovi i druge okolnosti spustiti do našeg odredišta.
V. Frankl, začetnik logoterapije
Kazalište počiva na igri. Glumci u žargonu kažu, dobro smo igrali predstavu, dobro smo odigrali. Huizinga u svojoj knjizi Homo ludens, igru definira kao nešto što nas izdiže iznad svakodnevnoga. Taj pogled “odozdo” može nam sada biti od velike pomoći.
S druge strane, veliki Viktor Frankl govori o “izdizanju” iznad realne situacije, odnosno postavljanju vizije i traženju smisla kako bismo prebrodili krizne situacije. Osim samoga mindseta kreativnosti i igre, mogu nam pomoći i neke kreativne izvedbene tehnike, kao što su:
Duboko abdominalno disanje
Glumačko disanje koje jednako predlažu i psiholozi u otklanjanju stresa, kao i dječji psiholozi u otklanjanju tantruma kod djece. Udobno se smjestite, stavite ruke na donji dio trbuha i pokušajte nježno dovoditi zrak do donjeg dijela trbuha kroz udah, a zatim polako ispuštati zrak i promatrati kako nam se donji dio trbuha opušta. Ponovimo ovu vježbu svaki dan bar desetak puta.
Aktivni ples
Tehnika koja se koristi u svim oblicima plesnog treninga, a i jedna je od češćih scena iz naših omiljenih filmova. Doslovce si pustite pjesmu koja Vam u određenom trenutku odgovara, koliko glasno želite i plešite slobodno kao kad ste bili mladi i neopterećeni. Plešite, skačite, pjevajte, sve samo da izbacite količinu energije koja se gomila u tijelu.
Aktivno čitanje
Možemo napisati scenarij od rečenica ili vijesti koje su nam stresne i odigrati ih kao kazališnu scenu. Time ćemo objektivizirati samu situaciju. Svu ljutnju i frustraciju koju osjećamo do ove situacije možemo izbaciti kroz odigravanje ovih scena.
Igra s djecom
Sve vrste igre dobrodošle su, od crtanja, bojenja, društvenih igara. Posebno preporučam simboličnu igru kao oblik dramskog izričaja, gdje dijete isto tako može izraziti svoje osjećaje kroz likove plišanaca, čarapa i sl.
Pisanje
Svaki oblik pisanja ima terapeutski učinak, pa ako dosad niste pisali, krenite! Od dnevnika, do osvrta ili priča, sve je dobrodošlo!
Maštanje
Na kraju, kao možda i najvažnije, možemo odabrati biti najbolja verzija sebe svaki dan! Iskoristiti sve svoje potencijale do maksimuma svaki dan! I možemo maštati! Maštati o tome što ćemo sve raditi kad ovo završi, koga ćemo sve zagrliti, kamo ćemo putovati, što ćemo sljedeće osmisliti, kakav posao pokrenuti… Kažu da je čovjek rijetko kada toliko sretan kao kad mašta. Tko nam brani!?
